Kao što smo spomenuli u drugim prilikama, sposobnost izvršavanja zadataka i brzina kojom se oni izvode postala je jedna od karakteristika koje proizvođači najviše usavršavaju prilikom plasiranja novih tableta i pametnih telefona. Ova karakteristika, zajedno sa RAM memorijom, dvije su od tvrdnji koje kompanije najčešće koriste kako bi privukle vrlo zahtjevne korisnike koji žele brzinu u navigaciji, veliki kapacitet pohrane, kako interne tako i eksterne, ali i kada je u pitanju pretraživanje sadržaja u galerijama ili svakodnevno koristite aplikacije.
Trenutno većina uređaja na tržištu ima procesore koje proizvode tri velike firme: Intel, Mediatek i Qualcomm. Međutim, drugi vole Huawei i Samsung U okviru serije proizvode vlastite komponente Kirin i Exynos odnosno, ali, udaljavajući se od brendova, šta su najrasprostranjeniji čips uzimajući u obzir njegov dizajn i arhitekturu? U nastavku predstavljamo koji su najčešći na osnovu parametara kao što su broj jezgara i njihova proizvodna cijena između ostalih faktora, kao i prednosti i nedostatke svakog od tipova koje spominjemo.
Trenutni trend: više jezgara i velika brzina
Trenutno su tehnološke kompanije odlučile pokrenuti proizvodnju višejezgarni čipovi. Uopšteno govoreći, jezgro je a mali procesor koji sadrži sve informacije potrebne zasebno da bi se mogao izvršiti određeni broj zadataka. Današnji procesori imaju prosjek od 4 ili 8 ćelija U slučaju najviših koji distribuiraju liste zadataka u potrazi za većim optimizacija resursa i uštede dok nudi veliku brzinu izvršavanja koja se mjeri u Ghz i koja mjeri cikluse u sekundi.
1. Cortex A5
Opremljen na uređajima iz serije Lumia, sastoji se od prosjeka između 1 i 5 jezgara i imaju snagu da svaka od ćelija zasebno konfiguriše keš memoriju. Prosječna frekvencija svakog od njih kreće se između 400 i 600 Mhz, što daje a ukupna brzina približno 1,2 i 1,6 Ghz. Relativno je jeftina komponenta za proizvodnju i prisutna je u njoj niskog ili srednjeg opsega, ali i naširoko koristi jabuka.
2. Cortex A7
To je jedan od najvećih brzaci a istovremeno i više efikasan u svom radu. Zasnovan je na particija jezgra dodjeljujući jedan glavnim zadacima, a ostatak sekundarnim zadacima uz podršku glavnog čipa ako je potrebno. Njegova frekvencija je oko 1,8 Ghz. Još jedna od njegovih jakih strana je činjenica da se raspodjela opterećenja svakog miniprocesora može konfigurirati.
3. Cortex A9
Prisutan u nekim terminalima Samsung i Amazon, povećava keš memoriju dostupnu za upotrebu i istovremeno omogućava istovremeno izvršavanje većeg broja procesa zahvaljujući brzini koja može doseći 2 Ghz. Veliki broj terminala i jednog i drugog srednje klase como nisko, su opremljeni ovim čipom koji ima između 1 i 4 jezgara ali ipak, nešto je već ostalo zastario budući da je imao svoj period maksimalnog sjaja između 2010 i 2012
4. Cortex A12
Napravio je skok do velikog dijela terminala između 2014 i 2015. Među njegovim prednostima ističe se a povećati performanse I to brzina blizu 40% u odnosu na svog prethodnika, A9, kao i manju veličinu. Njegovo troškovi proizvodnje je nešto viši a nalazi se u uređajima čije se cijene kreću između 200 i 400 eura. Drugi aspekt koji treba uzeti u obzir je činjenica da dolazi u pratnji a Mali T-622 GPU usmjereno na poboljšanje grafike i oštrine audiovizuelnog sadržaja, ali uz održavanje relativno niske potrošnje.
5. Cortex A15
Prisutan na tabletima i pametnim telefonima high-end, od brendova kao što su LG ili Samsung. Dostupan je u verzijama od 1 jezgro do 4 sa brzinama koje mogu dostići 2 Ghz con vrhovi od 2.5. Prema njegovim proizvođačima, također doživljava a poboljšanje performansi u poređenju sa modelima A12 i A9, ali ipak se radi o procesoru koji takođe može biti donekle zastario na tržištu je od 2012.
Kao što ste vidjeli, posljednjih godina svjedoci smo rađanja novih dobavljača koji nam, unatoč tome što su s nama već nekoliko godina, i dalje daju mnogo o čemu pričamo dizajnom koji s jedne strane traži smanjenje fizičkih troškova. dimenzije i, s druge strane, još jednu, veću efikasnost koja se prevodi u podelu zadataka između različitih jezgara i takođe u optimizaciju resursa koja se pokušava poboljšati sa svakim novim izdanjem. Nakon što smo saznali koje su najčešće korištene arhitekture u smislu procesora u tabletima i pametnim telefonima, mislite li da nedostaje novijih čipova koji predstavljaju pravi napredak u poboljšanju ukupnog kapaciteta terminala ili mislite da se stvari odvijaju dobro? smjer zahvaljujući stvaranju manjih, ali i bržih komponenti? Na raspolaganju vam je više povezanih informacija, kao što je niz trikova i savjeta koji imaju za cilj maksimiziranje performansi vašeg uređaja.s tako da možete izvući maksimum iz njih, kao i sa vodičem čipovi koje ćemo vidjeti tokom 2016.
Ovo pokazuje da je neko to napisao bez imalo pojma. Tražio je A5, izašao je Apple SoC i ubacio ga unutra, ili Cortex A7 (po njemu velike snage)... svejedno...
Ograničavanje na prevođenje Wikipedije rezultiralo bi mnogo preciznijim člankom.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_ARM_microarchitectures
Osim što je ovo već prilično zastarjelo... Više od svega jer ne spominje niti jedan 64-bitni SoC koji se sada diže do niskog raspona...
Bio sam loniokg zbog ovakvog posta zauvek (i jedan dan)